Moj internet dnevnik
ZA BOLJE SUTRA
TagCloud
"vjesnik"  100 m  Aleksandar Peruzovic  anarhija u hrvatskom tenisu  Andrey Tonejc  antun vrdoljak  atp  becker  best of five  best of three  biomehanika u tenisu  blanka vlašić  bob brett  Bojan Vinek  bolesne roditeljske ambicije  bolesni roditelji  bolt  bosanski srbi  Branko Vuk  bratislava  break lopta  brojanje u tenisu  Bruno Oresar  brzina  civilizirano društvo  cvilizacijski iskorak  čilić  davis cup  demokratsko društvo  dijabetes  direktor htk "split"  direktorica hts-a  dr. Miroslav Buljan  Drafica Zovko.Bojan Vinek  dunja tomljenović  đoković  etničko čišćenje  fed cup izbornik  federer  fizičke sposobnosti  fiziička priprema u tenisu  fiziologija  fleksibilnost  game  game love  game , set i meč lopta  game i set lopta  game lopta  Goran Anić  goran ivanišević  goran prpić  grand slam turniri  hatk "mladost"  hdl / ldl  hrvatska drzava  hrvatske politicke elite  hrvatske tenisacice  hrvatski natjecateljski tenis  hrvatski političari  hrvatski političari kao zlo  hrvatski tenis  Hrvatski tenisaci  hrvatski teniski novinari  hrvatski teniski savez  hrvatski teniski velikani  hrvatsko drustvo  Hrvoje Sarinic  htk "franjo punčec"  htk "ogulin"  htk "ponikve"  htk "zagi"  htk "hrvoje"  htk "iteam"  HTK "Medvescak"  htk "medvešćak"  HTK "Mladost"  htk "ploče"  htk "split"  hts  hts i hrvatski tenis  igra  indeks tjelesne mase  institucije hrvatskog tenisa  integritet osobe  interesna povezanost  Ivan Cinkus  ivan ljubicic  ivanišević  ivanišević mentor čiliću  ivo karlovic  izdržljivost  janica kostelić  jasna lulić  Jelena Pandžič  Jure Simovic  kadrovska politika hts-a  kadrovska skromnost  karanušić  karlović  kiefer  klub sa Save  klub u centru zagreba  kompleksnost tenisa  kondicijski trener  koordinacija  Kreso Ritz  kriteriji  kvalitetan kondicijski trener  kvalitetan teniski trener  Listz  ludi roditelji  ljubičić  makjavelistički pristup  Marijan  Marijan Ribaric  marin čilić  marina mihelic  marina mihelić  mario ancic  meč  međugorje  metodologija treninga  metodologija učenja  milan vrga  mini break lopta  Miodrag Mijuca  Miroslav Homoky  mislav kačić  mjerenje teniske tehnike  mladen tončić  nacionalni teniski centar  nadal  nagrade  naše političke elite  natjecateljski tenis  nepotizam  Neven Berticevic  nikica nadali  nikki pilic  Niko Bulic  niko bulić  nikola pilić  Nina Majoli  novinari SN-a  njemački davis cup izbornik  odgovornost  pedagogija  perspektivni švedski juniori  piatti  pilić  početak 90tih  podobnost  podobnost i interes  poen  pokvareni roditelji tenisača  političari  postati igrač usprkos hts-u  povijest tenisa  povjerenje  pozitivna energija  poznanstvo  poznati teniski treneri  predsjednik HTS-a  prehrana  preventiva povreda  profesionalan tenis  profesionalni tenisačii  profesionalnie tenisačiice  psiho-fizičko maltretiranje  psiholog  radimir cacic  radimir čačić  ratko rudić  realnost hrvatskog tenisa  rekreativni tenis  Renata Sasak  revija "tenis"  rezultat  rezultati rada  roditelji tenisačica  roditelji tenisača  roditelji vrhunskih sportaša  roland garros  salata  Sanda Dubravcic  savjetnik zts-a  scenario za hrvatski tenis  score  sedentaran način života  set  slaven bilić  slaven letica  sms poruka  SN  SN novinari  SN uprava  snaga  sport i politika  stanko bick  Stanko Bick Jurica Malcic  stefan edberg  stipe ančić  stomatolog Goran Anić  stručni tajnik zts-a  Suad Rizvanbegovic  suad rizvanbegović  Suzana Knezevic  šarlatanstvo u tenisu  što znači uspjeti u tenisu  švedski teniski savez  takmičarski tenis  taktika u tenisu  talentirano dijete  tarbes  tenis  tenis na zemljanoj podlozi  tenisač  tenisači  tenisači i tenisačice  tenisačica  tenisačice  tenisi klubovi  teniska taktika  teniska tehnika  teniske institucije  teniski birokrati  teniski klub  teniski klubovi  teniski kredibilitet  teniski novinari  teniski paraziti  teniski trener  teško je uspjeti u tenisu  tiebreak  tk "medvešćak"  tk "ponikve"  TK Medvešćak  Tomislav Listz  totalitarno društvo  treneri prodavači magle  tuksar  udruge građana  udruženje trenera hrvatske  uprave klubova  uspjeti u tenisu  UTSH  UTTH  vaterpolo  veliko srpski fašizam  vera eterović-solariček  visoki krvni tlak  Vjeran Friscic  vjeran friščić  vlada rh  Vladimir Trauber  vlatko žerjav  voljni moment  wimbledon  wta  YTS  zagebački teniski savez  zamjenik gorana prpića  zbor teniskih trenera hrvatske  Zeljko Cerezin  znanje  zts  ZTSH  ZTTH  zvonimir boban
Blog - srpanj 2008
srijeda, srpanj 16, 2008

Prije nego što krenem s temom ovog posta moram se osvrnuti na Wimbledon 2008. finale muški Nadal – Federer 6/4, 6/4, 6/7, 6/7, 9/7.U jednom od svojih postova sam rekao da tenis još samo gledam kako bi vidio trend razvoja sporta.Međutim , ovog puta sam izuzetno uživao i navijao za Federera.Nemam ništa protiv Nadala.Stvarno je divan igrač potpuno posvećen i usredotočen na tenis, ali za Federera sam navijao zbog toga, jer je do sada osvojio 12 Grand Slam naslova i jedini ima priliku da prođe brojku 14 koliko ima Pete Sampras i da postane najveći tenisač svih vremena, jer ne vjerujem da će u budućnosti zbog enormnih psiho-fizičkih zahtjeva igrači trajati toliko godina.Već na kraju posta Roland Garros 2008. finale :Nadal – Federer 6/1, 6/3, 6/0 sam htio reći da će se Federer morati ponašati dosta drugačije nego u Parizu ako misli osvojiti svoj šesti Wimbledon bez obzira što trava kao podloga dosta toga sakrije što je jako vidljivo na zemlji.Čudno mi je i bilo da je prije Pariza Federer angažirao Jose Higuerasa za trenera.Sve je to ukazivalo na rasplet finala u Wimbledonu, a svejedno se nisam usudio tako nešto predkazati.U jednom od mojih slijedećih postova ću u detalje proanalizirati ovogodišnje finale Wimbledona.

U slijedeća dva članka ću pokušati dati odgovor na pitanje zašto je tenis tako kompleksan sport. U ovom članku na jednoj općenitij razini kroz klasifikaciju sportova odnosno sportskih disciplina po različitim kriterijima, dok ću u slijedećem članku biti puno konkretniji i specifičniji kroz analiziranje četiri osnovna elementa teniske igre (tehnika, taktika, kondicija ili fizička priprema i psihološka priprema)i pokušati pokazati svu kompleksnost tenisa kao sporta, a naročito kada se govori o tenisu kao profesionalnom sportu.Svrha toga nije da obeshrabri one koji vide svoju djecu u profesionalnom tenisu kao životnom pozivu nego da ih upoznam barem jednim dijelom sa svom složenošću postizanja toga cilja..Gledajući tenis na televiziji izgleda tako jednostavno, a stvarnost je potpuno drugačija.To se već uoči kada ga sami probate igrati.Ako ste čitali moj prijašnji članak „Tenis – ta predivna igra / kako sam počeo igrati tenis „ anegdota s kolegom iz gimnazijskih dana može biti poučna.

Nisam od onih da kompleksnost tenisa nalazim na način da omalovažavam druge sportove nego ga uspoređujem s drugim sportovima na temelju objektivnih kriterija i na taj način čitatelj može sam zaključiti o kompleksnosti tenisa.Divim se profesionalcima u svim sportovima, jer znam kako je teško doći do toga da se može savršeno vladati vlastitim pokretima..Sve vrhunsko je predivno pa tako i vrhunski sport bez obzira koji je u pitanju .

Kroz klasifikaciju sportskih disciplina ću usporediti tenis s ostalim sportovima odnosno sportskim disciplinama pa da svatko može sam za sebe odlučiti o kompleksnosti tenisa kao sporta odnosno sportske discipline.Sportske discipline se mogu klasificirati po:

Strukturi kretnji koje se koriste (ciklični, aciklični, mješani)
Tenis spada u acikličnu grupu sportova (gimnastika, rvanje, boks,svi sportovi s loptom), jer nakon jedne kretnje slijedi druga koja je različita od prethodne za razliku od cikličnih (trčanje, bicikllizam, veslanje) gdje se određene kretnje ritmički ponavljaju i mješani (skok u dalj, skok u vis) gdje postoji ciklični dio (zalet) i aciklični dio (skok). (Kod tenisa postoji istro tako ta mješana komponenta, ali u manjoj mjeri:npr. trčanje na skraćenu loptu (ciklični) i udarac (aciklični).

Vrsti natjecanja (individualni, momčadski)
Tenis je individualni sport(mačevanje, boks), jer se takmičenje održava između dva takmičara za razliku od momčadskih (nogomet, rukomet) gdje je sa svake strane skup takmičara (ekipa)

Prema količini i vrsti kontakta (različite vrste kontakta, bez kontakta)
U tenisu nema kontakta među protivnicima (stolni tenis, odbojka) za razliku od sportova gdje dolazi do kontakta(vaterpolo, rukomet) do onih kod kojih je kontakt bit sporta (boks, judo, rvanje)

Korištenju dodatne opreme (koji koriste dodatnu opremu, koji ne koriste dodatnu opremu)
Tenis se igra reketom znači da se koristi dodatna oprema potrebna za igru (stolni tenis, bejzbol) za razliku od sportova gdje se ne koristi dodatna oprema nego za to služe dijelovi tijela( košarka, rukomet, nogomet)

Stupnju standardizacije kretnji (standardni, ne standarni)
Tenis spada u ne standardne sportove odnosno sportske discipline, jer se igra odvija u stalno promjenjivim okolnostima (svi sportovi s loptom) za razliku od standardnih (trčanje, gimnastika, umjetničko sklizanje, dizanje utega) gdje postoji određena rutina pokreta.

Prevladavajućoj fizičkoj sposobnosti (brzinska snaga, izdržljivost)
Tenis je u grupi sportova u kojima prevladava brzinska snaga (kratke trkačke discipline,skokovi, bacanja, dizanje utega) za razliku od sportova u kojima prevladava izdržljivost (trčanje na srednje i duge pruge, cestovni biciklizam)

Metodi uspoređivanja rezultata (poeni, poeni u određenom vremenu, vrijeme, težina, visina, duljina)
Tenis je sport u kojem se uspoređuje rezultat poenima (odbojka) bez vremenskog ograničenja, za razliku gdje postoji vremensko ograničenje (rukomet, nogomet), na vrijeme (trčanje, biciklizam), težinu (dizanje utega), visinu (skok u vis, skok s motkomj), daljinu (skok u dalj, troskok)

Tako bi se tenis mogao kvalificirati kao:
Aciklični (mješani)
Individualni
Bez kontakta
Koristi dodatnu opremu
Ne standardni
Sport brzinske snage
Koji se igra na poene bez vremenskog ograničenja

Kada krenemo uspoređivati kompleksnost sportova po ovim kriterijima klasifikacije lako je moguće naći mjesto tenisu kao jednom od kompleksnijih sportova i to iz ovih razloga:

Po kriteriju:
struktura kretnji - aciklični i mješani sportovi su kompleksniji od cikličnih

vrsti natjecanja - individualni su kompleksniji od momčadskih .
Prvenstveno tenis je individualni sport u odnosu na momčadske sportove (nogomet, košarka, rukomet itd). Momčadski dio tenisa se pokazuje u takmičenjima kao što su Davis Cup, Fed Cup itd., ali stvarna momčadska komponenta tenisa prisutna je samo u igri parova.S obzirom da se radi o individualnom sportu, tenisač/ica mora vladati cjelokupnom tehnikom i taktikom za sve faze igre.Nema specijalizacije kao u momčadskom sportu (da su neki bolji u obrani, a drugi bolji u napadu)nego je pojedinac toliko dobar koliko mu je dobra njegova najslabija karika.Nema pomoći suigrača.Nema zamjena.Koliko sam napraviš toliko više imaš izgleda za povoljnim konačnim rezultatom.

količini i vrsti kontakta – sportovi bez kontakta su jednostavniji od sportova u kojima postoji kontakt;drugim rječima čim ima više kontakta tim je sport kompleksniji po ovom kriteriju

korištenju dodatne opreme- sportovi koji koriste dodatnu opremu (reket, palica) su po tom kriteriju kompleksniji od sportova koji ne koriste dodatnu opremu nego samo dijelove tijela.

Stupnju standardizacije kretnji - ne standardni sportovi su po tom kriteriju kompleksniji od standardnih, jer se vještina sporta izvodi u promjenjivim okolnostima (nikada teniska loptica ne dođe na isti način),za razliku od standardnih kod kojih bez obzira na tehničku kompleksnost pokreta, kvaliteta njihovog izvođenja ovisi isključivo o samom sportašu.

Prevladavajuće fizičke sposobnosti – po ovom kriteriju se ne može reči da je jedan ili drugi kompleksniji, jer osim treninga kod oba veliku ulogu igraju urođene sposobnosti (dovoljna količina sporih odnosno brzih mišićnih vlakana)

Metodi uspoređivanja rezultata – tu bi se moglo usporediti jedino one sportove koji se igraju na poene bez vremenskog ograničenja i one za koje postoji vremensko ograničenje.Po tom kriteriju oni sportovi koji se igraju na poene bez vremenskog ograničenja su kompleksniji od onih gdje postoji vremensko ograničenje.

Nezahvalno je uspoređivati težinu sportova, ali i iz ove čisto površne analize se može zaključiti da se tenis ubraja u visoko kompleksne sportove.To potvrđuje i činjenica da se tenis mora početi jako rano da se ima neke šanse za uspjeh i treba vježbati najmanje 10 godina ili 10000 sati. (najbolja ilustracija koliko je 10.000 sati je kada se kaže da je to 1 godina i 51 dan vježbanja 24 sata dnevno – zvuči nevjerojatno) da bi se tek onda moglo reći da li je sve to imalo smisla ili nije.

zaboljesutra @ 19:41 |Komentiraj | Komentari: 3 | Prikaži komentare
Arhiva
« » srp 2008
  • p
  • u
  • s
  • č
  • p
  • s
  • n
  •  
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12
  • 13
  • 14
  • 15
  • 16
  • 17
  • 18
  • 19
  • 20
  • 21
  • 22
  • 23
  • 24
  • 25
  • 26
  • 27
  • 28
  • 29
  • 30
  • 31
Brojač posjeta
53599
Index.hr
Nema zapisa.